Dan kada je Marija Bistrica postala hrvatski Lurd

Blagdan Velike Gospe značajan je blagdan za hrvatske vjernike katolike. Tog dana slavi se njihova zaštitnica i zagovornica Marija Majka Božja. Blagdan Velike Gospe u svim je hrvatskim marijanskim svetištima osobito svečan i dugo se pamti. Tako je i u Mariji Bistrici. Međutim, od svih blagdana Velike Gospe proslavljenih u novijoj povijesti bistričkog Svetišta, najznačajniji je ipak onaj iz 1971. godine. Te je godine 14. i 15. kolovoza Mariju Bistricu pohodilo oko 200 tisuća vjernika kako bi prisustvovali XVIII. međunarodnom marijanskom kongresu. Hrvatski narod, koji je tada živio pod komunističkom vlašću, po prvi je puta svijetu na ovako masovan način pokazao snagu svoje vjere. Marija Bistrica ove godine slavi veliku obljetnicu tog događaja te se s ponosom prisjeća dana kada je, prema napisima tadašnjeg katoličkog tiska, Marija Bistrica postala hrvatski Lurd.

 

'Marija – početak boljega svijeta'

Marijanski kongres u Mariji Bistrici održan je zahvaljujući zalaganju franjevca oca Karla Balića, uglednog mariologa i predsjednika Papinske marijanske akademije koji je od pape Pavla VI uspio ishoditi odobrenje. Uslijedio je nakon VI. mariološkog kongresa održanog u Zagrebu od 6. do 12. kolovoza iste godine. Dok je mariološki kongres u Zagrebu bio namijenjen teolozima iz cijelog svijeta, marijanski kongres u Mariji Bistrici okupio je vjerničko mnoštvo iz raznih bližih i daljih krajeva Hrvatske, susjednih zemalja, Poljske, Njemačke, Belgije, Španjolske, Nizozemske, SAD-a ... Uz mnoštvo vjernika sudjelovalo je i 5 kardinala, tridesetak biskupa, 2 pravoslavna episkopa, oko 170 svećenika i 500 redovnica.

Očekivalo se da će u Mariju Bistricu doći i papa Pavao VI, no iz Rima je umjesto njega ipak stigao njegov izaslanik Franjo Šeper, pročelnik Kongregacije za nauk vjere i zagrebački nadbiskup od 1960. do 1969.

Kongres je održan pod geslom 'Marija početak boljega svijeta' („Maria mundi melioris origo“), uzetim iz natpisa u crkvi na Trškom Vrhu kod Krapine. Ono je aktualizirano temom kongresa 'Marija i današnji svijet'.

Za potrebe kongresa ubrzano je završen i novi dio svetišta istočno od cinktora crkve s ispovjedaonicama te prostorom za pričešćivanje, smještaj svećenika i bogoslova te služenje svečanih svetih misa za vrijeme velikih hodočašća.

 

Kongresno slavlje

Kongres je otvoren 12. kolovoza svečanom misom u zagrebačkoj katedrali te predavanjima u sjemeništu na Šalati. Slavlje u Mariji Bistrici započelo je u predvečerje 14. kolovoza velikim bdijenjem, ispovijedima, pokorničkim bogoslužjem po istočnom obredu te križnim putem sa svijećama na bistričkoj Kalvariji. Prikazan je i film o Isusovoj muci i uskrsnuću te o životu prve Crkve. Slijedila je posveta Mariji kojoj su vjernici uzdignutih ruku uputili molbu da sve raseljene po svijetu ponovno sakupi u domovini. Nakon mise ponoćke nastavilo se ispovijedanje u ispovjedaonicama i kod postaja Križnog puta.

Na sam blagdan Velike Gospe organizirana je procesija mnoštva hodočasnika oko bazilike, preko trga prema kongresnom prostoru podno Kalvarije. Neposredno prije početka euharistije održani su pozdravni govori. Svečano misno slavlje predvodili su kardinal Šeper, izaslanik pape Pavla VI, zatim belgijski kardinal i predsjednik Stalnog vijeća marijanskih kongresa Suenens i tadašnji zagrebački nadbiskup Kuharić. Misu je koncelebriralo 30 biskupa i nadbiskupa te 170 svećenika. U svojoj propovijedi kardinal Šeper je istaknuo Mariju kao uzor duboke vjere. Govorio je već tada o suvremenoj krizi vjere koja sve više zahvaća praktične vjernike. Uz pozdrav predstavnicima Istočne Crkve naglasio je da između Istočne i Zapadne Crkve nema razlika u štovanju Blažene Djevice Marije. Sve vjernike pozvao je da vjeruju u Marijinu majčinsku ljubav. Kardinal Šeper je opravdao i nedolazak Pape u Mariju Bistricu, istaknuo značajan Papin novčani doprinos u iznosu od 31 tisuće dolara za završetak gradnje nove zgrade bistričkog Svetišta te predstavio spomen dar koji je Pavao VI poslao za Kongres u Mariji Bistrici – kalež od suhog zlata s urezanom Posljednjom Isusovom večerom na podnožju. Putem radija hodočasnicima u Mariji Bistrici prenesene su i tople riječi i pozdravi pape Pavla VI koje je izrekao iz papinskog ljetnikovca u Castel Gandolfu.

Marijanski kongres u Mariji Bistrici u tisku je opisan kao 'neviđen', kao 'divni doživljaj bistričke radosti' s organizacijom koja je bila 'na zavidnoj razini' i nadmašila sve dotadašnje međunarodne marijanske kongrese. No iznad svega hvaljeno je mnoštvo vjernika koje je svojim prisustvom i raspoloženjem pokazalo veliko zajedništvo u vjeri i izrazitu potrebu za Bogom i smislom.

 

Marija Bistrica postaje nacionalno marijansko svetište

Tog svečanog dana nije se dogodilo ono što je javno predlagao otac Balić, da Marija Bistrica bude proglašena središnjim i nacionalnim marijanskim svetištem hrvatskoga naroda. No, nakon svega što su okupljeni vjernici pokazali svojim mnoštvom i raspoloženjem 14. i 15. kolovoza, Marija Bistrica i njezino značenje za hrvatske vjernike više nije mogla biti isto. Očekivalo se da će to prepoznati i biskupi.

I doista tri i pol mjeseca kasnije, 3. prosinca 1971., Biskupska konferencija donijela je odluku o proglašenju Svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici nacionalnim svetištem, a 13. srpnja odredila blagdanom Majke Božje Bistričke.

 

Pripremila Snježana Husinec